EURAXESS Dialogue - Cirkulacija mozgova u Europi

EURAXESS Dialogue - Cirkulacija mozgova u Europi - Slika 1U Briselu je 22. listopada 2019. godine u sklopu sastanka krovnih organizacija (Bridgehead organizations - BHO) EURAXESS mreže održana konferencija pod nazivom EURAXESS Stakeholder Dialogue - Brain Circulation in Europe u organizaciji Europske komisije kojoj su prisustvovali sudionici iz 42 europske zemlje.

Cilj konferencije bio je, nizom izlaganja i panel diskusija, analizirati trenutno stanje vezano uz „cirkulaciju mozgova“ u Europi, razmijeniti najbolje prakse vezane uz mobilnost istraživača te razmotriti kojim je oblicima međunarodne suradnje moguće otkloniti daljnje poteškoće mobilnosti čime bi se ojačali temelji IV stupa predstojećeg okvirnog programa za znanost Obzor Europa koji se odnosi na jačanje Europskog istraživačkog prostora (ERA).

 

EURAXESS Dialogue - Cirkulacija mozgova u Europi - Slika 2U uvodnoj je sesiji Kurt Vandenberghe, izvršni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije Europske komisije dao pregled tematike „cirkulacije mozgova“ dok je načelnica Sektora za znanstveni sustav i tehnološki razvoj Ministarstva znanosti i obrazovanja Ivana Pavlaković održala izlaganje o „cirkulaciji mozgova“ kao prioritetne teme u području znanosti u kontekstu nadolazećeg predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine.

 

EURAXESS Dialogue - Cirkulacija mozgova u Europi - Slika 3Ana Ključarić, voditeljica Odjela za mobilnost istraživača Agencije za mobilnost i programe Europske unije je u sklopu panela pod nazivom Umrežavanje i suradnja kolaborativnih mreža prezentirala rad Odjela kao primjera dobre prakse suradnje EURAXESS mreže s mrežom nacionalnih osoba za kontakt za pravna i financijska pitanja i Marie Sklodowska Curie akcije (MSCA). Koristi takve suradnje su višestruke jer istraživači na jednome mjestu mogu dobiti administrativnu i pravnu podršku u pogledu mobilnosti i karijernog razvoja te informacije o prilikama za zapošljavanje i potencijalnim izvorima financiranja njihova rada.

U panelima Konferencije je u više navrata istaknut utjecaj dvaju ključnih dokumenata politike Europske unije za jačanje karijera istraživača Europske povelje za istraživače i Kodeksa o novačenju istraživača iz 2005. godine na osnovu kojih su unaprijeđeni uvjeti rada za istraživače. Također, naglašeno je da je njihova potpuna implementacija u nacionalne sustave znanosti i visokog obrazovanja dugotrajan proces nužan za poboljšanje uvjeta za međunarodnu, međusektorsku i interdisciplinarnu mobilnost istraživača, a samim time i „cirkulaciju mozgova“. Agencija za mobilnost i programe Europske unije daje doprinos ovim procesima promoviranjem načela Povelje i Kodeksa te pružanjem podrške znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj u implementaciji ovih načela kako bi razvile Strategiju ljudskih resursa za istraživače (HRS4R) i stekle priznanje Europske komisije u obliku HR Excellence in Research loga i tako postale privlačnije za rad stranim istraživačima.

datum objave: 12.11.2019.