Odabrano je prvih 17 „europskih sveučilišta“: veliki korak prema izgradnji europskog obrazovnog prostora
Europska komisija objavila je nazive visokoškolskih ustanova iz cijele Europe koje će biti dio prvih saveza „europskih sveučilišta“. Savezi će unaprijediti kvalitetu i atraktivnost europskog visokog obrazovanja i pojačati suradnju između institucija, njihovih studenata i osoblja.
Od 54 zaprimljene prijave odabrano je 17 europskih sveučilišta koja uključuju 114 visokih učilišta iz 24 države članice (vidi popis) na temelju procjene koju je provelo 26 neovisnih vanjskih stručnjaka, uključujući rektore, profesore i istraživače koje je imenovala Europska komisija. Među 114 visokih učilišta našla su se i dva hrvatska – Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zadru.
Europska sveučilišta su transnacionalni savezi visokoškolskih ustanova iz cijele EU koje dijele dugoročnu strategiju i promiču europske vrijednosti i identitet. Inicijativa je osmišljena kako bi značajno ojačala mobilnost studenata i osoblja te potaknula kvalitetu, uključivost i konkurentnost europskog visokog obrazovanja.
Tibor Navracsics, povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, rekao je: „Drago mi je što vidim ambiciju prvih 17 europskih sveučilišta koja će djelovati kao uzori drugima diljem EU-a. Oni će omogućiti sljedećim generacijama studenata da iskuse Europu kroz studiranje u različitim zemljama. Uvjeren sam da će ova inicijativa, ključni sastavni dio Europskog obrazovnog prostora, biti stvarna promjena u visokom obrazovanju u Europi, potičući izvrsnost i uključenost.“
Ovaj odabir europskih sveučilišta uključuje širok raspon visokoškolskih ustanova iz cijele EU, od sveučilišta primijenjenih znanosti, tehničkih sveučilišta i sveučilišta likovnih umjetnosti do sveobuhvatnih i istraživački intenzivnih sveučilišta.
Europska sveučilišta postat će međuuniverzitetski kampusi oko kojih se studenti, doktorandi, zaposlenici i istraživači mogu neometano kretati. Oni će udružiti svoju stručnost, platforme i resurse kako bi pružili zajedničke nastavne planove i programe ili modele koji pokrivaju različite discipline. Ti će kurikulumi biti vrlo fleksibilni i omogućit će studentima da prilagode svoje obrazovanje birajući što, gdje i kada će studirati te će steći europsku diplomu. Europska sveučilišta također će doprinijeti održivom gospodarskom razvoju regija u kojima se nalaze jer će njihovi učenici blisko surađivati s tvrtkama, općinskim vlastima, akademicima i istraživačima kako bi pronašli rješenja za izazove s kojima se suočavaju njihove regije.
Ukupno, proračun do 85 milijuna eura dostupan je za prvih 17 „europskih sveučilišta“. Svaki savez će u sljedeće tri godine primiti do 5 milijuna eura kako bi započeo s provedbom svojih planova i otvorili put drugim visokoškolskim ustanovama diljem EU-a. Njihov napredak će se pomno pratiti.
Ovaj prvi poziv - zajedno s drugim koji se očekuje ove jeseni - testirat će različite modele za provedbu novog koncepta Europskih sveučilišta i njegov potencijal za poticanje visokog obrazovanja. Za sljedeći dugoročni proračun EU-a koji traje od 2021. do 2027. godine Komisija je predložila da se u potpunosti iskoriste “europska sveučilišta“ u okviru programa Erasmus+, uz znatno veći proračun. Dok su neki savezi sveobuhvatni i pokrivaju sve discipline, drugi su, primjerice, usredotočeni na održivost urbanih obala, društvene znanosti ili globalno zdravlje. Svaki savez se sastoji od prosječno sedam visokoškolskih ustanova iz svih dijelova Europe, što dovodi do novih partnerstava. To odražava distribuciju zahtjeva primljenih iz različitih zemalja.
Više informacija dostupno je na sljedećim poveznicama:
Priopćenje Europske komisije
Inicijativa za europska sveučilišta
Informacije o pozivu na podnošenje prijedloga