Europski klimatski pakt: Svatko može odabrati način kako pridonijeti zaštiti okoliša

Kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta, istaknuto je 29.lipnja na predstavljanju Europskog klimatskog pakta, nove inicijative Europske komisije.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je Sredozemlje  najugroženija regija na svijetu kada je riječ o plastičnom otpadu. Po izvještaju Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a, 55 posto svjetskog plastičnog otpada akumulirano je u Sredozemnom moru, a uz loše gospodarenje otpadom i masovni, stihijski turizam bez adekvatne infrastrukture, sve je veći problem i velika potrošnja plastične ambalaže, posebno flaširane vode.

Mediteran i dalje plastikom najugroženija regija

“Mediteran je najugroženija svjetska regija kada je u pitanju plastični otpad. Mi se doslovno gušimo u plastici. U Hrvatskoj se kupuju ogromne količine vode u plastičnim bocama. Nemojte kupovati vodu u plastici, Hrvatska je zemlja bogata izvorima vode”, poručila je Nataša Kalauz iz WWF-a Adria na online predstavljanju Europskog klimatskog pakta u utorak u Zagrebu, izvještava Hina.

Inicijativu Europski klimatski pakt pokrenula je Europska komisija u 27 država članica EU-a s ciljem osvještavanja o problemu klimatskih promjena i poticanja na zajedničko djelovanje. Za područje Hrvatske i Slovenije koordinator projekta je WWF Adria.

Morski svijet ugrožava plastična ambalaža

“Ako budućnost ne bude zelena, nećemo ju ni imati”

Stručnjaci na panelu poručili su da se samo sinergijom javnog, privatnog i civilnog sektora može osigurati da se promjene zaista dogode te da svaki pojedinac može utjecati na smanjenje negativnog utjecaja na prirodu. “Iako je na zakonodavcima i velikim kompanijama najveća odgovornost, ne zaboravimo da i mi, građani, možemo uvelike utjecati, kao glasači i kao potrošači”, rekla je Kalauz.

Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu te ambasador Europskog klimatskog pakta, rekao je da “ako budućnost ne bude zelena, nećemo ju ni imati”.

Napomenuo je i da Hrvatska, kao zemlja koja je bogata obnovljivim resursima, može upravo u tome prepoznati veliku priliku, ne samo u proizvodnji energije za svoje potrebe, već i za izvoz.

Kao velike probleme s kojima se u ovom trenutku susreće Hrvatska, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, navela je neodrživost aktualnog modela turizma, odnosno “devastaciju i degradaciju prostora u svrhu turizma, uz korupciju u prostornom planiranju” u okviru masovnog turizma.

Istraživanje: 90 posto mladih nije se spremno odreći raznih udobnosti zbog dobrobiti okoliša


Preko platforme CountUsIn građani mogu odabrati jedan od načina na koji će smanjiti svoj štetni utjecaj na okoliš

Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekla je da je 2. lipnja ministarstvo donijelo novu niskougljičnu strategiju, “koja propisuje na koji način će Hrvatska postupno ići u smjeru tranzicije društva i gospodarstva s nultim emisijama”. Također je najavila da je u izradi i popratni akcijski plan.

Na panelu su spomenuti i rezultati nedavno provedene studije među mladima u EU-u koji pokazuju da, iako je njih 78 posto zabrinuto za klimatske promjene, velika većina, 90 posto, ipak nije spremna odreći se raznih udobnosti kako bi smanjili svoj štetni utjecaj na okoliš.

Mazzocco Drvar je napomenula da je prijeko potrebna edukacija svih građana o održivom načinu življenja i korištenja energije, “ne samo djece i mladih u školama”.

U sklopu panela predstavljena je platforma CountUsIn na kojoj građani mogu odabrati jedan od načina na koji će smanjiti svoj štetni utjecaj na okoliš ili na drugi način pozitivno utjecati na klimatsku krizu, a platforma omogućuje i prikaz konkretnog rezultata svakog pojedinog odabira.

Europski zastupnici potvrdili dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050.

Europski parlament je 24.lipnja podržao Europski zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju, čime se politička predanost Europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, izvijestio je Europski parlament.

Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza, a nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene

S obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjeta i na temelju prijedloga Parlamenta, uspostavit će se Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene kako bi se pratio napredak i ocijenilo je li europska politika u skladu s tim ciljevima.

„Ponosna sam što napokon imamo propis o klimi. Potvrdili smo cilj smanjenja neto emisija od najmanje 55 posto, čak bliže 57 posto, do 2030. Radije bih da smo otišli i korak dalje, ali ovo je dobar sporazum temeljen na znanosti te će dovesti do promjena. EU sada mora smanjiti emisije u sljedećem desetljeću više nego što je to bio slučaj u prethodna tri desetljeća zajedno, a imamo i nove ambicioznije ciljeve koji mogu potaknuti više zemalja na akciju” – izjavila je izvjestiteljica Parlamenta Jytte Guteland (S&D, Švedska).