Objavljena publikacija K internacionalizaciji obrazovanja – Sudjelovanje Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje
Agencija za mobilnost i programe Europske unije u sklopu nakladničke djelatnosti predstavlja publikaciju K internacionalizaciji obrazovanja – Sudjelovanje Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje.
Publikacija sadrži istraživanje utjecaja Programa za cjeloživotno učenje (LLP) na sudjelujuće ustanove u RH u razdoblju od 2009. do 2013. godine i zajednički je projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Rezultati istraživanja sumiraju utjecaj Programa za cjeloživotno učenje na sudjelujuće ustanove, ali isto tako otvaraju nova pitanja i upućuju na poteškoće koje su korisničke ustanove imale u provedbi. Stoga će se rezultati koristiti za daljnje unapređivanje kvalitete provedbe programa na nacionalnoj razini kako bi do 2020. u što većoj mjeri pridonio ostvarivanju nacionalnih i europskih ciljeva. Zahvaljujući sudjelovanju uprava visokih učilišta i uključenih pojedinaca, istraživanje je obuhvatilo 189 ustanova (od čega 25 visokih učilišta), a anketne je upitnike ispunilo 956 osoba (među kojima 88 osoba iz sustava visokog obrazovanja).
Uključivanje Republike Hrvatske u Program za cjeloživotno učenje 2009. godine omogućilo je veliki zamah internacionalizacije obrazovnoga sustava. U pet godina provedbe tog programa korisnici iz Hrvatske iskoristili su gotovo 22 milijuna eura kroz 1699 projekata. Nakon završetka tog programa 2013. godine nastavak internacionalizacije osiguran je sudjelovanjem Hrvatske u programu Erasmus+ u sklopu kojega se za razdoblje od 2014. do 2020. godine za projekte korisnika iz Republike Hrvatske predviđa ukupno oko milijardu kuna, od čega će oko 700 milijuna kuna raspoloživih projektnih sredstava biti dostupno sustavu obrazovanja.
Autori provedenih istraživanja u Publikaciji K internacionalizaciji obrazovanja – Sudjelovanje Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje su dr. sc. Branko Ančić, Nikola Baketa, doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković, doc. dr. sc. Ksenija Klasnić, a publikaciju su uredili Ivan Milanović-Litre, Ivana Puljiz i Filip Gašparović.
Online izdanje dostupno je putem poveznice, kao i sažetak istraživanja.